Inicijatori peticije su mr Aleksandar Saša Zeković, Vojin Grubač i Vladan Jeknić.
Tekst:
Otvoreno pismo/peticija predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću i ministru vanjskih poslova Srđanu Darmanoviću
Poštovana gospodo,
nezavisno od toga što mi, potpisnici ove peticije, imamo razne političke poglede i ideološke profilacije ovim javnim pismom želimo predočiti naše jedinstveno opredjeljenje u pogledu minimalne zaštite državnog dostojanstva Crne Gore i posvećenost procesu suočavanja s prošlošću za koji vjerujemo da se treba odvijati objektivno i neutralno sa aspekta političkih i drugih interesa, a sve na bazi principa koji jednako važe za sve.
S pažnjom smo propratili nedavnu ekspresnu reakciju Vlade Crne Gore na određene pretenzije iz Republike Hrvatske, koje je zvanični Zagreb uputio putem diplomatske note, ali i reakciju hrvatskih političkih partija i državnih medija po spornom pitanju.
Ipak, ne možemo se oteti utisku da je po istom, ili čak gorem pitanju, zvanična Hrvatska reagovala dijametralno suprotno, što je i te kako zabrinjavajuće jer se radi o slučajevima koji se ne mogu zaobići u odnosima dvije države.
Ovom peticijom želimo uputiti javno nezadovoljstvo zbog pozicije Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, koji skoro godinu ćuti o ignorisanju protestne note koju je Crna Gora uputila Hrvatskoj 1. avgusta 2016. povodom podizanja spomenika hrvatskom teroristi Miru Barešiću.
U tom smislu, neophodno je da se Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore javno izjasne po tom pitanju, te javnost obavijeste o efektima svoje protestne note zvaničnom Zagrebu.
Javnost Crne Gore i te kako interesuje – kakva je bila pozicija hrvatske strane, njihove Vlade i MVP-a Hrvatske, po ovom pitanju?
Kakva su bila njihova obrazloženja u odgovoru na protestnu notu, ako je odgovora bilo i, koji je konačan stav zvanične Crne Gore po tom pitanju?
Javnosti je poznato da je spomenik teroristi Miru Barešiću, koji je na ciničan i svirep način učestvovao u monstruoznom ubistvu ambasadora Jugoslavije Vladimira Rolovića, rođenog Baranina, u napadu izvršenom 7. aprila 1971. u Stokholmu, svečano otvoren 31. avgusta 2016. u Dragama kod Pakoštana, na trgu koji nosi ime istog zločinca Mira Barešića.
Osim toga nečuvenog akta, veličanje teroriste je nastavljeno pa je u Splitu imenovana Ulica Mira Barešića, a u Seget Vranjici Obala Mira Barešića.
Upravo zato nas interesuje Vaše objašnjenje na kojim principima Hrvatska donosi odluke o dizanju spomenika, imenovanju ulica, trgova i obala u čast monstruozne ličnosti, ali i Vaš planirani odgovor na takav nečuveni postupak, kao i ignorisanje protesta iz Crne Gore?
Osim toga, javnost ima pravo da zna na koji će način zvanična Crna Gora njegovati sjećanje na taj teroristički akt i zločin nad svojim sinom, ambasadorom Vladimirom Rolovićem, koji je stradao mučeničkom smrću i proglašen narodnim herojom.
Osim odgovora po ovom pitanju, želimo od Vlade i MVP Crne Gore dobiti informacije o konačnoj krivičnopravnoj zaštiti građana Crne Gore koji su kao ratni zarobljenici mučenički postradali u logoru Lora u Splitu. Šta se uradilo po pitanju privođenja pravdi upravnika i stražara, odnosno hrvatskih službenih lica odgovornih za mučenje i likvidaciju petorice Nikšićana, ratnih vojnih zarobljenika u splitskoj Lori. Detalji toga, umu nepojmljivog zločina u hrvatskom državnom zatvoru su dati u Izvještaju Amnesty international-a za 1993, u vidu svjedočenja Gavrila Tripkovića iz Čapljine (svjedok 259-94-6). Iz otvorenih izvora informacija se saznaje da niko od službenih osoba hrvatskog logora Lora nikada nije odgovoaro za taj monstruozni zločin.
Upravo zato, nameće se pitanje šta planiraju i šta mogu uraditi pravosudni organi Crne Gore po pitanju rasvjetljavanja ovoga tragičnog slučaja naših građana, i na koji način se planiraju na državnom nivou njegovati sjećanja na stradanje crnogorskih ratnih zarobljenika.
Na osnovu Vaših odgovora, javnost Crne Gore će biti u prilici da na osnovu činjenica sudi o riješenosti Republike Hrvatske da se na adekvatan način, i odgovorno odnosi prema pitanjima koji su od interesa i značaja za Crnu Goru i njenje građane.
Naravno, i prije sveg da sudi o kapacitetima crnogorskih državnih organa da vode principijelnu spoljnu politiku koja uvažava interese građana Crne Gore u ništa manjoj mjeri od one koje druge države iskazuju prema interesima svog naroda.
Javnost Crne Gore ima sva prava da zna šta je po ovim pitanjima uradila Vlada Crne Gore, i koje su buduće strategije.
Potpisnici:
Tekst:
Otvoreno pismo/peticija predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću i ministru vanjskih poslova Srđanu Darmanoviću
Poštovana gospodo,
nezavisno od toga što mi, potpisnici ove peticije, imamo razne političke poglede i ideološke profilacije ovim javnim pismom želimo predočiti naše jedinstveno opredjeljenje u pogledu minimalne zaštite državnog dostojanstva Crne Gore i posvećenost procesu suočavanja s prošlošću za koji vjerujemo da se treba odvijati objektivno i neutralno sa aspekta političkih i drugih interesa, a sve na bazi principa koji jednako važe za sve.
S pažnjom smo propratili nedavnu ekspresnu reakciju Vlade Crne Gore na određene pretenzije iz Republike Hrvatske, koje je zvanični Zagreb uputio putem diplomatske note, ali i reakciju hrvatskih političkih partija i državnih medija po spornom pitanju.
Ipak, ne možemo se oteti utisku da je po istom, ili čak gorem pitanju, zvanična Hrvatska reagovala dijametralno suprotno, što je i te kako zabrinjavajuće jer se radi o slučajevima koji se ne mogu zaobići u odnosima dvije države.
Ovom peticijom želimo uputiti javno nezadovoljstvo zbog pozicije Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore, koji skoro godinu ćuti o ignorisanju protestne note koju je Crna Gora uputila Hrvatskoj 1. avgusta 2016. povodom podizanja spomenika hrvatskom teroristi Miru Barešiću.
U tom smislu, neophodno je da se Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore javno izjasne po tom pitanju, te javnost obavijeste o efektima svoje protestne note zvaničnom Zagrebu.
Javnost Crne Gore i te kako interesuje – kakva je bila pozicija hrvatske strane, njihove Vlade i MVP-a Hrvatske, po ovom pitanju?
Kakva su bila njihova obrazloženja u odgovoru na protestnu notu, ako je odgovora bilo i, koji je konačan stav zvanične Crne Gore po tom pitanju?
Javnosti je poznato da je spomenik teroristi Miru Barešiću, koji je na ciničan i svirep način učestvovao u monstruoznom ubistvu ambasadora Jugoslavije Vladimira Rolovića, rođenog Baranina, u napadu izvršenom 7. aprila 1971. u Stokholmu, svečano otvoren 31. avgusta 2016. u Dragama kod Pakoštana, na trgu koji nosi ime istog zločinca Mira Barešića.
Osim toga nečuvenog akta, veličanje teroriste je nastavljeno pa je u Splitu imenovana Ulica Mira Barešića, a u Seget Vranjici Obala Mira Barešića.
Upravo zato nas interesuje Vaše objašnjenje na kojim principima Hrvatska donosi odluke o dizanju spomenika, imenovanju ulica, trgova i obala u čast monstruozne ličnosti, ali i Vaš planirani odgovor na takav nečuveni postupak, kao i ignorisanje protesta iz Crne Gore?
Osim toga, javnost ima pravo da zna na koji će način zvanična Crna Gora njegovati sjećanje na taj teroristički akt i zločin nad svojim sinom, ambasadorom Vladimirom Rolovićem, koji je stradao mučeničkom smrću i proglašen narodnim herojom.
Osim odgovora po ovom pitanju, želimo od Vlade i MVP Crne Gore dobiti informacije o konačnoj krivičnopravnoj zaštiti građana Crne Gore koji su kao ratni zarobljenici mučenički postradali u logoru Lora u Splitu. Šta se uradilo po pitanju privođenja pravdi upravnika i stražara, odnosno hrvatskih službenih lica odgovornih za mučenje i likvidaciju petorice Nikšićana, ratnih vojnih zarobljenika u splitskoj Lori. Detalji toga, umu nepojmljivog zločina u hrvatskom državnom zatvoru su dati u Izvještaju Amnesty international-a za 1993, u vidu svjedočenja Gavrila Tripkovića iz Čapljine (svjedok 259-94-6). Iz otvorenih izvora informacija se saznaje da niko od službenih osoba hrvatskog logora Lora nikada nije odgovoaro za taj monstruozni zločin.
Upravo zato, nameće se pitanje šta planiraju i šta mogu uraditi pravosudni organi Crne Gore po pitanju rasvjetljavanja ovoga tragičnog slučaja naših građana, i na koji način se planiraju na državnom nivou njegovati sjećanja na stradanje crnogorskih ratnih zarobljenika.
Na osnovu Vaših odgovora, javnost Crne Gore će biti u prilici da na osnovu činjenica sudi o riješenosti Republike Hrvatske da se na adekvatan način, i odgovorno odnosi prema pitanjima koji su od interesa i značaja za Crnu Goru i njenje građane.
Naravno, i prije sveg da sudi o kapacitetima crnogorskih državnih organa da vode principijelnu spoljnu politiku koja uvažava interese građana Crne Gore u ništa manjoj mjeri od one koje druge države iskazuju prema interesima svog naroda.
Javnost Crne Gore ima sva prava da zna šta je po ovim pitanjima uradila Vlada Crne Gore, i koje su buduće strategije.
Potpisnici:
mr.sc. Aleksandar Saša Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu rada policije
Vojin Grubač, dipl. ing. građevine, kolumnista portala IN4S i PCNEN
Vladan Jeknić, dipl. pravnik
Ljiljana Raičević, mirovna i građanska aktivistkinja
Sead Sadiković, novinar
Ratimir Vujačić, dipl. ing. el. i prof. filosofije, publicista
Budislav Minić, advokat
Enisa Harović, građanka
Ljubomir Filipović, građanin
dr Biljana Maslovarić, prodekanica za nauku, Filozofski fakultet Crne Gore
dr Vladimir Božović, prof. matemetike Univerziteta u Podgorici
Marko Kojović, advokat
Nikola Vukčević, reditelj
Aida Petrović, mirovna i građanska aktivistkinja
Igor Đurović, dipl. ing. el. i građanski aktivista
Xhemal Peroviq, dipl.pravnik
Ervina Dabižinović, mirovna i ženska aktivistkinja
Milenko Vojičić, zagovarač ljudskih prava osoba s invaliditetom
Bojan Tošić, zastavnik Vojske Crne Gore u penziji
Tanja Vujović, dipl. ekonomistkinja
Emir Prekić, građanin
Slavica Striković, dipl.ing.elektronike
Mirko Stanić, dipl. politikolog, SDP Crne Gore
otac Branko Tapušković, protojerej stavrofor, paroh Trinaeste podgoričke parohije
Sandra Bugarin, dipl. pravnica
mr.sc. Patricija Pobrić, građanska aktivistikinja
Sreten Jakić, dipl. soc. radnik i dipl. pravnik
Zoran Vujadina Lakušić, dipl. ing. maš., odbornik u Skupštini Podgorice
Darko M. Ivanović, aktivista
Maida Zilić Delić, profesorica sociologije
Goran Prebiračević, dipl. ekonomista
Ljubica Gojković, novinarka Srpske RTV
Adelhaida Brković Redžović, arh.tehn. konzervatorka
mr.sc. Krsto Kovačević, magistar fizikalne terapije
mr.sc. Andrija Damjanović, građanin
Stefan Đukić, prof. filosofije, publicista
Dragana Šćepanović, novinarka
Marija Marković, novinarka, Radio i Televizija Crne Gore
Nebojša Babović, dipl. ecc, šef Biroa sa odnose s javnošću opštine Berane
Olivera Prodanović, građanka
Milena Šofranac, studentkinja
mr.sc. Vladislav Dajković, politički i građanski aktivista
Sanja Džankić, građanka
Zoran Leković, urednik u Radio i Televiziji Crne Gore
Boris Raonić, građanski aktivista
Vladan Golubović, dipl. pravnik
Ismeta Erović, dipl. socijalna radnica
Žarko Đuranović, dipl.ing
Vasilisa Seka Nikolić, psihološkinja
Ljiljana Pejović, građanka
mr.sc. Nebojša Medojević, poslanik u Skupštini Crne Gore
Mladen Lazović, menadžer carina, špedicije, osiguranja
Ljubinka Andrijević, novinarka
Predrag Nikolić, REV
Aleksandar Mitrović, dipl. ing. el.
Sanja Maraš, dipl. psihološkinja
Gojko Raičević, glavni i odgovorni urednik portala IN4S
Samir Rujović, dipl. psiholog
Sanja Vujanović, dipl. vaspitačica
Tanja Fatić, urednica u Radio i Televiziji Crne Gore
Luka K. Rudović, oficir elektro tehnike, pomorac
Svetlana Bošković, penzionerka
Hana Međedović Šabotić, profesorica književnosti
Srđan Milić, dipl.ekonomista, poslanik u Skupštini Crne Gore
Elmir Đoković, dipl.ing, novinar i publicista, građanski aktivista
Saša Andrić, građanin
mr.sc. Marina Radulović, slikarka
Dejan Martinović, dipl. ing. agronomije
Bojana Laković, dipl.politikološkinja
Ivan Vukčević, frizer
Margita Lakčević, građanka
Ljilja Radunović, nastavnica predškolskog obrazovanja
Snežana Jonica, dipl. pravnica
Anto Janković, ekonomista
Jelena Ivanović, ljekarka
Seka Tiodorović, prevodilac
Željko Matijašević, građanin
mr.sc. Bojana Mijović, dramski pisac
Anto Baković, fotograf
Mila Kuzmanović, dipl.ing. građevinarstva
Saša Ćetković, dipl. ing.elektronike
Blaženka Klikovac, ing, lektorka
Mario Podolnjak, građanin
mr.sc. Jovanka Duković Milović, magistarka politikologije
Slaven Radunović, poslanik u Skupštini Crne Gore
Rajko Lagator, preduzetnik
Branislav Banja Kaluđerović, preduzetnik
Željko Radinović, dipl. ing. saobraćaja, preduzetnik
Bojana Jokić, građanska aktivistkinja
Veljko Jaramaz, dipl. slikar
Dragana Jaramaz, dipl. grafičarka
Čedomir Radičević, građanin
Danijela Radulović, bibliotekarka
mr.sc. Slavica Šćekić, dipl. pravnica
Muhamed Uković, službenik
Tatjana Zeković, profesorica
Petar Ivanović, penzioner
Ljiljana Milonjić, profesorica
Dražen Žugić, dipl. pravnik
Rašo Jaredić, građanin
Vesna Bjelanović, službenica
Bojan Stanković, građanin
Duško Konte Ivanović, privatni preduzimač
Dragana Šćepanović, građanka
Lazar Vukmirović, komercijalni menadžer
Snežana Šupica, građanka
Miloš Krgović, građanin
Mika Vukelj, aktivistkinja za zaštitu životinja
Julija Milanović, aktivistkinja za zaštitu životinja
Marija Marjanović, dipl.ing.mašinstva
Miodrag Gaga Bogojević, građanin
Dragana Krstajić, profesorica tehnike
Vuk Vujisić, građanin
Ana Korać, filološkinja
Saša Mijović, građanski aktivista
mr.sc. Milena Mijović, građanka
Marina Jočić, poslanica u Skupštini Crne Gore
Sergej Đuranović, assistant professor Washington University School of Medicine in St. Louis
Svetlana Pajović Musić, građanka
Senad Sejdović, novinar
Gordana Ražnatović, građanka
Ljubiša Zekić, maš.inžinjer i dipl.menadžer civilne zaštite
Uglješa Bulatović, student
Tanja Zeković, građanka
Ana Burić, građanka
Milan Bajko Stanojević, privatni preduzetnik
Aida Piranić, nezapošljena
Demir Bulić, građanin
Mira Žugić, nastavnica
Milena Martinović, penzionerka
Milan Bulatović, građanin
Mira Kolinović, građanka
Stanko Matijašević, privatnik
Dara Vukadinović, fizioterapeutkinja
Jelica Jovanović Šaranović, građanka
Mirko Gajović, dipl.pravnik
Jelena Jauković, penzionerka
Marina Perković, penzionerka
Beba Višnjić, građanka
Goran Raičević, građanin
Vesna Begović, građanka
Filip Filipović, građanin
Nevenka Peković Damjanović, penzionerka
Milanka Vuksanović, građanka
Milena Banjević, građanka
Vučeta Stanišić, kbb u penziji
Milica Dujović, građanka
Milun Šćepanović, građanin
Vesna Barac, građanka
Radmila Lainović Marković, građanka
Tanja Leković, građanka
Mirko Jokanović, građanin
Milkica Dragić, majka
Jadranka Brun, građanka
Mićo Šćekić, građanin
Zorica Markić, građanka
Nikola Mitrović, građanin
Ljiljana Vujović, građanka
Radomir Prelević, penzioner
Zdravko Jovović, građanin
Nataša Kolčević, građanka
Duško Gajević, građanin
Nađa Baković, konzervatorka – restauratorka
Milosav Grdinić, saobraćajni tehničar
Ksenija Simović, studentkinja
Milodarka Velimirović Čađenović, građanka
Bojan Bulatović, keramičar
Rada Kavaja, građanka
Dragan Leković, građanski aktivista
No comments:
Post a Comment